U početku, tenis se delio na profesionalni i amaterski. Profesionalci su bili pod ugovorom i nisu mogli da igraju na amaterskim turnirima (napr. Gren Slemovi) Od 1968. godine za tenis ulazi u ”otvorenu eru”, tj. biva otvoren podjednako i za amatere i profesionalce. Na početku ove ere koegzistiralo je nekoliko upravljačkih tela, koja su često bila u sukobu jedna sa drugima i neretko branila svojim igračima da učestvuju na turnirima drugih organizacija. Sve to se smiruje nastankom ATP (Asocijacija Teniskih Profesionalaca) i WTA (Ženska Teniska Asocijacija) Od 1990. godine ATP, WTA postaju jedina i glavna upravljačka tela profesionalnog tenisa. Pored njih, jedina bitna organizacija jeste ITF (Internationalna Teniska Federacija) koja organizuje Gren Slemove, Dejvis i Fed kupove, juniorske turnire, olimpijske turnire, kao i turnire najnižih kategorija, koji inače služe kao temelj za pojavu i proboj na rang listama. |
Najprestižniji od svih turnira su GREN SLEMOVI. Najstariji GS je Vimbldon, koji se igra na travi, zatim tu su Rolan Garos, koji se igra na šljaci i Otvoreno prvenstvo Australije i Amerike koji se igraju na tvrdoj podlozi, s tim što su se sve do 70-tih, odnosno 80-tih godina i oni igrali na travi, a US Open jedno vreme i na šljaci. |
Završni Šampionati su poslednji turnir sezone, gde učestvuju 8 naboljih tenisera i teniserki i podrazumevaju potpuno drugačiji format od ostalih turnira. Žreb je podeljen u dve grupe po 4 igrača/tima odakle dva najboljeplasirana idu u polufinale i u borbu za finale. |
Ostali turniri su češće unosili promene u kategorijama, žrebu, setovima u finalu, a mnogi turniri su često ukidani, zamenjivani drugima, menjali kategorije, podloge, ali se odprilike mogu svrstati na sledeći način: |
Prva kategorija turnira predstavlja turnire iz Masters (ATP1000) serije na ATP, odnosno Premijer Obavezne i Premijer 5 (Premier Mandatory i Premier 5 (nekada Tier I)) kategorije na WTA. Ima ih 9 (mada je na WTA u početku taj broj varirao od 6 do 10), žreb se sastoji najčešće od 64 (u slučaju oslobađanja u prvoj rundi za najbolje rangirane tenisere može biti i do 56, a na Indian Velsu i Majamiju žreb se sastoji od 96 ) tenisera tj. teniserki u pojedinačnoj konkurencji, a 32 u parovima. Većina ovih turnira su obavezni za igranje za najbolje rangirane tenisere. |
Druga kategorija su turniri iz serije ATP 500 (nekada Championship Series i International Series Gold), odnosno WTA Premier serije (nekada Tier II), čiji žreb se sastoji od 32 tenisera tj. teniserke (u slučaju BYEa, 28) i spadaju uglavnom u turnire koji su delimično obavezni, tj. postoji određen broj koji najboljeplasirani igrači moraju odigrati tokom godine (oko 4). Zbog toga, za razliku od turnira prve kategorije i Gen Slemova, na njima se ne takmiče uvek samo najbolje rangirani već postava varira, a i činjenica da donose manje novca, donose i manje bodova za rang liste. |
WTA turniri prve i druge kategorije su svrstani pod jednu nadkategoriju i nazivaju se Premier turniri. |
Turniri treće kategorije jesu turniri serije ATP 250 (nekada World Series i International Series) i WTA International (nekada Tier III, IV i V). Oni su najbrojniji turniri na glavnoj teniskoj mapi i to su turniri sa manjim nagradnim i bodovnim fondom, sa žrebom od 28 do 32 tenisera tj. teniserke i služi više za proboj na listu slabije rangiranih igrača. |
Turniri četvrte i pete kategorije predstavljaju Čelendžer i Fjučers turnire. Fjučersi su turniri najnižeg ranga (fonda od 10 do 25k) koji služe kao osnova za pojavljivanje na rang listama. Oni s eodržavaju pod pokroviteljstvom ITF-a. Čelendžeri su turniri (fonda između 50 i 150k) između, za dalji proboj na listama kao prelaz sa ITF na ATP i WTA turnire. Kod muškaraca, njih organizuje ATP, dok kod žena ITF organizuje većinu, a WTA je 2012. godine krenuo sa čelendžerima 125k serije. Nekada je ITF organizovao i Satelit turnire – niz od 4 turnira sveukupnog nagradnog fonda 25k koji su prestali sa održavanjem 2003. godine. |
Od 1990 godine glavna podela je u prilično istom obliku ostala i do danas. U tabeli su prikazani zvanični nazivi koji su korišćeni za sve kategorije, broj turnira tokom sezone, veličina žreba i broj poena za ATP listu koje je donosila titula. |
||||||||
1990-1999 2000 – 2008 |
2009-2016 2017~ |
|||||||
KAT | NAZIV | BR | GŽ | PT | NAZIV | BR | GŽ | PT |
GS | GRAND SLAM | 4 | 128 | 1000 | GRAND SLAM | 4 | 128 | 2000 |
ATP | World Championship Tennis Masters Cup |
1 | 8 | 750 | WORLD TOUR FINALS | 1 | 8 | 1500 |
I | ATP Super 9 Tennis Masters Series |
4 | 64 | 500 | ATP 1000 | 9 | 56,96 | 1000 |
II | Championship Series International Series Gold |
12 | 32 | 300 250 |
ATP 500 | 14 | 32, 48 | 500 |
III | World Series International Series |
~ | 32 | 250 225 200 175 |
ATP250 | ~ | 28, 32 | 250 |
IV | 125K | 32 | 90 | 125K+H 150K+H |
~ | 32 | 125 | |
100K | 32 | 80 | 125K(100K+H 150K/125K+H |
~ | 32 | 110 | ||
75K | 32 | 70 | 100K/75K+H 125K/100K+H |
~ | 32 | 100 | ||
50K | 32 | 60 | 75K/50K+H 100K/75K+H |
~ | 32 | 90 | ||
25K/30K | 32 | 50 | 50K/35K+H 75K/50K+H |
~ | 32 | 80 | ||
V | Futures 15k+H | 32 | 24 | Futures 15k+H Fuutres 25K+H |
32 | 35 | ||
Futures 15k | 32 | 18 | Futures 15k F 25K / F 15K+H |
32 | 27 | |||
Futures 10K | 32 | 12 | Futures 10K Futures 15k |
32 | 18 | |||
25K SATELITES | NE POSTOJE OD 2004 | |||||||
Današnji način bodovanja uveden je 1999. godine. Pre toga je korišćena drugačija formula. Druga reforma dogodila se 2009. godine, kada su svi poeni duplirani. Isto važi i za ITF turnire 10-25k kategorije od 2009. do 2016. godine. |
Ženski turniri imali su turbulentniju istoriju ali, okvirno, evo kako bi izgledala podela: | ||||||||
KAT | WTA KATEGORIJE 1990 – 2008 ITF KATEGORIJE 1990 – 2016 |
BR | GŽ | PN | WTA KATEGORIJE OD 2009 ITF KATEGORIJE OD 2017 |
BR | GŽ | PN |
GS | GRAND SLAM | 4 | 128 | 1000 | GRAND SLAM | 4 | 128 | 2000 |
WTA | Tour Championships | 1 | 8 | 750 | Year Ending Championships | 1 | 8 | 1500 |
I | Tier 1 | 2 | 96 | 500 | Premier Mandatory | 4 | 96 | 1000 |
6 | 56 | 465 | 64 | |||||
2 | 28 | 430 | Premier 5 | 5 | 56 | 900 | ||
II | Tier II | 12 16 |
32 | 300 | Premier | ~ | 48 32 28 |
470 |
28 | 275 | |||||||
III | Tier III | ~ | 56 48 32 30 28 |
165 | International | ~ | 32 | 280 |
Tier IV | ~ | 140 | ~ | 30 28 |
~ | |||
Tier V | ~ | 115 | ||||||
IV | NISU POSTOJALI | WTA Challenger 125K | ~ | 160 | ||||
100K+H | ~ | 32 | 75 | ITF 100K+H | ~ | 150 | ||
100K | ~ | 32 | 70 | ITF 100K | ~ | 140 | ||
75K+H | ~ | 32 | 65 | ITF 80K+H | ~ | 130 | ||
75K | ~ | 32 | 55 | ITF 80K | ~ | 115 | ||
50K+H | ~ | 32 | 45 | ITF 60K+H | ~ | 100 | ||
50K | ~ | 32 | 35 | ITF 60K | ~ | 80 | ||
V | NISU POSTOJALI | ITF 25K+H | ~ | 60 | ||||
25K | ~ | 32 | 25 | ITF 25K | ~ | 50 | ||
15K | ~ | 32 | 12 | ITF 15K+H | ~ | 25 | ||
10K | ~ | 32 | 6 | ITF 15K | ~ | 12 | ||
ITF SATELITES | 20-40K | NE POSTOJE OD 2004 GODINE | ||||||
Današnji način bodovanja uveden je 1997. godine. Pre toga je korišćena drugačija formula. Druga reforma sa poenima desila se 2007 godine kada su povećani, dok je najveća reforma u strukturi, kategorijama i poenima usledila 2009. godine, kada su svi poeni praktično samo duplirani. Isto važi i za ITF turnire 10-100k kategorije od 2009. do 2016. godine. |
KATEGORIJE | ŽREB | BROJ | POENI | |
A | GRAND SLAMS | 64 | 4 | 375 |
GA | 64 | 6 | 250 | |
G | G1 | 150 | ||
G2 | 100 | |||
G3 | 60 | |||
G4 | 40 | |||
G5 | 30 | |||
B | B1 | 180 | ||
B2 | 120 | |||
B3 | 80 |